HR - Ljudski Resursi - Hrvatska

Poslodavci u Dalmaciji zaposlit će 13.627 ljudi

Prema godišnjoj anketi koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), hrvatski poslodavci planiraju do kraja godine zaposliti 52.820 radnika te istodobno procjenjuju da će imati 17.770 radnika viška. Na kraju godine, prema procjeni poslodavaca, pad ukupne zaposlenosti iznosit će 0,3 posto.

Anketirano 12.620 tvrtki

Također, od ukupnog broja potencijalnih zapošljavanja, 13.627 moglo bi se ostvariti na području četiriju dalmatinskih županija, i to 5197 u Splitsko-dalmatinskoj, 3034 u Zadarskoj, 2063 u Šibensko-kninskoj te 3333 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Anketu koja je predstavljena u utorak u Ministarstvu gospodarstva, HZZ je provodio tijekom šest tjedana u siječnju i veljači te se na nju odazvalo 12.620 poslodavaca koji zapošljavaju 676.894 radnika, što je 44,2 posto od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj.

U usporedbi s procjenama za 2010., podaci za prošlu godinu pokazuju da je kod ispitanih poslodavaca broj radnika koji je iz različitih razloga prestao raditi premašio broj novozaposlenih.

Naime, prošle je godine kod ispitanih poslodavaca prestalo raditi ukupno 131.995 radnika, dok je novozaposlenih bilo 115.063. Negativne promjene u zaposlenosti tijekom prošle godine uglavnom su se događale kod privatnika, i to u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, prijevozu i skladištenju, rudarstvu te trgovini na veliko i malo.

Što se očekivanih zapošljavanja tiče, čak 78,5 posto od 52.820 radnika zaposlit će se na određeno vrijeme, zatim 21,5 posto na neodređeno vrijeme, dok će 68,3 posto onih koji spadaju među 17.770 radnika potencijalnog viška prestati raditi zbog gospodarskih (ne)prilika.

Tijekom rasprave koja je uslijedila nakon predstavljanja rezultata ankete, istaknut je problem neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, ali i primjedba poslodavaca koji često imaju problema pri pronalasku radne snage jer ljudi ne posjeduju odgovarajuća znanja i vještine.

Osim toga, Inga Žic, ravnateljica Uprave za rad i tržište rada, ustvrdila je kako činjenica da će doći do pada smanjenja zaposlenih i nije toliko optimistična budući da je u Hrvatskoj puno veći problem što veliki dio radno sposobnog stanovništva nije aktivan na tržištu rada.

Rad na crno

– Čak i kada bi istog časa zaposlili sve registrirane nezaposlene osobe, stopa zaposlenosti u Hrvatskoj ne bi prešla 59 posto, a u skladu s EU regulativom cilj je stopa zaposlenosti u visini 70 posto - pojasnila je Žic.

U tom smislu Damir Kuštrak iz Hrvatske udruge poslodavaca upozorio je na problem zaposlenih “na crno”.

– Primjerice, dok je pri HZMO-u registrirano 35.000 poljoprivrednika, istodobno od Ministarstva poljoprivrede njih čak 80.000 prima poticaje - kazao je Kuštrak, dodajući da i takvi podaci kvare opću sliku zaposlenosti te da treba povući potrebne poteze kako bi se položaj takvih ljudi legalizirao.